LIVE CHAT | INSTANT MESSENGER | BOOKMARK
| LANGUAGE:
 
Remember Me Sign Up | Lost Your Password
cvol01
PROFILE   GALLERY   BLOGS   GUESTBOOK   FRIENDS   FAVORITES   VIDEOS  
 








Viewing 1 - 9 out of 14 Blogs.


Page:  1 | 2 | Next >  Last >>


Fladu Fla Na Notisiáriu Di Txakóta Na Mérka
Posted On 07/21/2008 09:13:16

É presizu invisti sériamenti na informason y na un kumunikason susial autónomu y di kualidadi na nos kumunidadi, en ténpu real di akontesiméntus, y duranti vinti y kuatu  óra pur dia …

 N ta gostaba di louva alguns di nos orgăus di kumunikason susial ki ta da preferénsia a Kriolu, y ki ta anima nos kumunidadi na midida di ses pusibilidadi, y klaru, ku alguns konstranjiméntus. Igualmenti, N ta aproveita pa sujiri pa es asumi un protagonismu pedagójiku mé-divéra, na es prusésu di divulgason, valorizason y promoson di nos stória y nos kultura. Nhas agradesiméntu ta bai tanbę pa Senhor Alberto Barros Pina, prizidenti di FORCV.COM – pa nu fika más unidu, pa ter sábiamenti pensadu y kriadu un expasu di dibati y reflekson  sobri lingua, kultura y stória di Kabu Verdi. N ta spéra ma tudu kes ki tene algun kontribuison pa da, ta aproveita oportunidadi ki FORCV ta da-s na se forum, y ku elevason, étika y ruspetu, es ta aprezenta ses pontu di vista, sen ofénsa ó insultu. Nu debi partisipa di fórma konstrutivu y nu poi kontraditóriu ta funsiona pa nu podi da kel saltu kualitativu y dignifika nos identidadi.

Tanbę nu ta apela a pisoas ki ta sta na rádiu ó na televizon na nos kumunidadi li na Mérka, y nu ta pidi-s pa es pauta más pa étika y deontolojia jornalístiku y zela pa rigôr ki notísia ta iziji, y asin ivita di transforma fladu fla en notísia di txakóta. Inda nu ta redobra nos apélu y nu ta torna pidi-s pa es sér un poku más responsável y prudenti ku ouvintis, óras ki es ta papia kel purtugęs, y ás vezis nu ta obi-s ta ratxa uns fódjas di gramátika purtugęs. Nu ta alerta-s y ku tudu ruspetu ki nu ten pa es, nu ta pidi-s pa-s ka kunfundi tanpu ku panéla, nén irupson di vulkon di Fogu, ku korupson di vulkon di Fogu. Fladu ma na térra di manku koxu ki é rei. Será isu ki sa ta kontisi na nos kumunidadi?

Un otu kuza ki nu ta ripara na kumunikason susial na kumunidadi, tantu na rádiu komu n’alguns meius opurtunistas di propaganda pulítiku, má sobritudu na nos televizon, é pobréza na ses linha editorial y na ses grelha di prugramason: es ten un konseitu obtuzu y króku sobri idukason, kultura y informason. Es ta sensura, omiti, ignora, korta, manipula, dizinforma y disvirtua akontesiméntus di interesi pa kumunidadi, a ses bel prazer. Ses prugrama é monótonu y é ka ta atrai atenson nén interesi di ninhun kriansa, jóven ó adultu. Dja basta di kes múzikas ripitidu, di kes konbérsu fiadu, y di kes entrevista fabrikadu. Nu ta pidi-s pa da abertura, pa es kria kondisőes y atrai un ekipa forti ku pesoas entendidu na kumunikason susial y brinda nos kumunidadi ku un prugrama di kualidadi, na undi ki idukason ta dadu se dividu trataméntu, ku abranjęnsia y alkansi pa informa y forma telespetadoris, sobritudu kes ki txiga Mérka di nóbu, sobri semelhansa y diferénsa ki ten entri kultura kabuverdianu y kultura merkanu, sistéma legal kabuverdianu y merkanu, sistéma idukativu kabuverdianu y merkanu, enfin, kontribui pa es podi fika preparadu pa navega ku susésu na Mérka.

Nu ta apela kes ki inda ka tene kel ixpiritu dimokrátiku y di abertura, ki ta atxa ma es é ki é fundadoris y líders ki sabi más y midjór ki tudu algen pamodi es txiga Mérka pruméru, y nu ta sujiri-s  pa-s dexa nos jóvens kuadrus, rapazis y raparigas, toma rédia y konduzi distinus di nos rádiu y televizon di kumunidadi, enkuantu ki kes vélha guarda ta fika na retaguarda y asesora-s si fôr nesesáriu. Dja txiga óra di nu ntende ma lugar kativu ka debe izisti más.

Nos apelu ta bai tanbę pa klarifikason di postura linguistiku y kultural di organizasons síviku di kumunidadi kabuverdiana na es rijion.  Nu ta pensa ma seria un más-valia, si es podeba izersi un lideransa di influęnsia na organizason di workshops sobri lingua y kultura kabuverdianu, y otus atividadis ki ta pirmiti di transforma nos asosiason na un verdaderu séntru kabuverdianu susial, rekreativu, y kultural.  Nu pode rifiri a asosiason kabuverdiana na Purtugal komu izénplu: es ten un asosiason mé-divéra; pesoas ta bai la pa konvivi ku kunpanheru; é un expasu susial y un pontu di enkontru pa kabuverdianus; es é ruspetadu pa líders y pulitikus purtugęs. É si ki na Fransa,  un avenida dja dadu nómi Amilcar Cabral. Y Kel-la é un lison pa nos li na Mérka prende. Y ka signifika ma nu sa ta kópia ó pratika plajiarismu si nu faze mésmu kuza na lugaris undi ki ten txeu kabuverdianus sima na Brockton, Pawtucket ó Dorchester. Imita kuzas dretu nunka é mau. Agóra, ki ténpu na mundu ki nu ta ben ten na Mérka un rua, un prasa, ó un kanpu di futibol  ku nomi Amilcar Cabral?

Nu meste más partisipason, y nos tudu inda é poku, pa promovi, divulga, y valoriza nos lingua, nos kultura, y nos identidadi. Nos kumunikason susial ten un papel ixtremamenti inpurtanti na prezervason y dignifikason di kabuverdianidadi.

Agnelo A. Montrond
aamontrond@yahoo.com

Tags: Montrond


Increased accessibility will open region
Posted On 07/18/2008 09:55:01

The new ferries will increase accessibility within Cape Verde and with new flights from the UK scheduled for Autumn 2008 travel times will be reduced. Currently, Thomsons fly on Mondays and Fridays from London Gatwick to Sal and on Tuesdays from Manchester to Sal. From October, however, a new route is planned from London Gatwick to Boa Vista and flights from Birmingham to Sal will be launched in November.

New flights to the islands will open the region up to more UK people looking to invest in a growing market with a good climate and the new ferries will improve accessibility no end between islands, allowing people to further explore this stunning archipelago."

Entire article:
http://www.propertywire.com:80/news/company-news/improved-accessibility-cape-verde-200807181328.html



 

Tags: Fast Ferry CVFF Tourism Thomsons


33 Anu Dipôs Di Indipendęnsia
Posted On 07/07/2008 12:48:41

Pa Agnelo A. Montrond*

Kenha ki sabe sén el prende, ó el é ignoranti ó el é sábiu, mas nău un sér umanu normal. Y ignoranti é kenha ki ta ignora pa kaprixu, y ki pa teimozia ó radikalismu ka ta krę aproveita oportunidadi pa-l prende. Sábiu gó, é kenha ki konxe limitis di se ignoránsia, sima ki Sócrates, kel sélebri filózufu grégu fla. Inspiradu na es pensaméntu filozófiku sokrátiku, y já ki muméntu é oportunu y sinjélu, inbuidu di boa fé y sén ofénsa, N ta koloka siginti pergunta pa nos tudu kabuverdianu refleti na el:  Kenha ki sabe skrebe Kriolu sén el prende, el é sábiu ó ignoranti?

Kriolu é spinha dorsal di nos kultura. É na Kriolu, ki é nos lingua nativa, ki midjór nu ta pensa, xinti, y sunha. Kel-li é un deduson ki nu faze uzandu un afirmason, baziadu na piskiza, di Alice Mado Proverbio, ki é prufesóra di elektrofiziolojia kognitiva na universidadi Milano-Bicocca, na Milano, Itália.Talvęs pur isu, nu meste akridita na nos sientistas linguistas, y prende skrebe-l ku es, en vęs di skrebe-l bós, konformi da-nu na kabésa. Infilismenti, es  konfuzon sta na kabésa di txeu algen, y el meste ser klarifikadu. Mitus sobri Kriolu tanbę meste ser urjentimenti dismistifikadu.  Só pa nu situa na kontextu, N ta gostaba di partilha ku leitoris, un séna risenti,  na undi ki un patrísiu di meu para-m, na un lugar públiku, y ralaxadamenti fla-m: “N sabe ma bo é prufesor di Kriolu. Má mi, N ta skrebe di nha manera y ningen ka ten autoridadi pa kurriji-m. Mi é un ómi livri, y sinhor di nha naris. Kulonialismu dja kaba, y inpuzison nén pa ka tenta.” Nakel muméntu, N djobe pa trás, pa frenti, pa direita y pa skérda, na un muviméntu di krédu-in-krus, y N da kónta di se rezisténsia, frustrason, y opozison diskansadu a ALUPEC, un alfabétu mudérnu, konsebedu ku perísia pa sinplifika y unifika skrita di Kriolu. Má ingrasadu gó, é ki inda txeu algen sa ta pensa, erradamenti,  ma grupu ki fazi prupósta pa padronizason di skrita di Kriolu,  krę ben obriga-s a skrebe Kriolu di ses manera. Gentis, é ka un kiston di autoridadi, nén di inpuzison, má sin di uniformizason di skrita. Na es prizenti konjuntura ki nu sa ta selebra más un aniversáriu di nos indipendénsia nasional, nu meste ntende ma dja txiga óra di nu aseita régras y nórmas ki midjór ta sinplifika y ta normaliza skrita di Kriolu. Má, nu ka krę odja ningen ta tenta nguli pexi pa rabu, ó nu krę? Dja ten 33 anu ki nu toma indipendęnsia, má nu sa ta konsolida indipendęnsia y dimokrasia manenti.

Parse-m ma é un kiston ki dja sta ultrapasadu, y nu ka sa ta torna ben txobe na modjadu pa nu fla ma kes nóvi variantis ki nu ten, ta ntendedu na tudu kau na Kabu Verdi.  É un faktu. É rikéza y fleksibilidadi ki nu ten na nos lingua. Ki nu meste akredita gó, é ki ku es nóvu dinámika susial na mobilidadi entri kabuverdianus ki ta vivi na térra ó na diáspura, un dia nu ta ben ten un kriolu só rizultanti di influénsia y interason di kes variantis na kunpanheru. Na Praia, pur izénplu, dja sa ta uzadu alguns expresons di Fogu, di Sanvisenti, di Brava, ets, sima: ampugó, bo é di undi?; kel minina la é bunita p’afrónta; ai krédu, bo é di Brava? Sima ki nu dimonstra euristikamenti na un artigu ki nu manda publika risentimenti, ALUPEC é alfabétu ki midjór ta unifika y sinplifika skrita di tudu variantis di Kriolu. Purtantu, propósta di nos sientistas linguistas ka ten rival, y é ka ten tadju. É só un kiston di ténpu, si nu konta ku vontadi pulítika y unidadi di kabuverdianus na diferénsa. Nos tudu sen exsepson, kér komu individus kér komu instituison, nu debi da nos kontribuison sobri es matéria li ki é ixtremamenti inpurtanti. Nu lenbra ma ten muméntu en ki silénsiu é traidor y prigozu. Nu djunta tudu y nu pintxa es lukumutiva di saix vagon ki é ALUPEC y nu leba-l pa lugar sértu na undi ki el merese sta, djuntu ku se kunpanheru purtugęs.
 
 N ta gostaba di louva alguns orgăus di kumunikason susial kabuverdianu, sobritudu kes li na Mérka, ki ta da preferénsia a Kriolu, y ki ta kontribui pa divulgason, valorizason y promoson di Kriolu. Igualmenti, N ta aproveita pa sujiri pa es asumi un protagonismu pedagójiku mé-divéra, na es prusésu y na es kaminhada pa ofisializason di Kriolu. Nhas agradesiméntu ta bai tanbę pa Senhor Alberto Barros Pina, prizidenti di FORCV.COM – pa nu fika más unidu, pa ter sábiamenti pensadu y kriadu un expasu di dibati y reflekson sobri Kriolu di Kabu Verdi. N ta spéra ma tudu kes ki tene algun kontribuison pa da, ta aproveita oportunidadi ki FORCV ta da-s na se forum, y ku elevason, étika y ruspetu, es ta aprezenta ses pontu di vista, sen ofénsa ó insultu. Nu debi partisipa di fórma konstrutivu y nu poi kontraditóriu ta funsiona pa nu podi da kel saltu kualitativu y dignifika nos lingua, ki é ka lingua di kuzinha, sima ki txeu ki inda sta ku kel mentalidadi kulonial pode sa ta pensa. Tanbę nu ta apela a pisoas ki ta sta na rádiu ó na televizon na nos kumunidadi li na Mérka, y nu ta pidi-s pa es pauta más pa étika y deontolojia jornalístiku y zela pa rigôr ki notísia ta iziji, y asin ivita di transforma fladu fla en notísia di txakóta. Inda nu ta redobra nos apélu y nu ta torna pidi-s pa es sér un poku más responsável y prudenti ku ouvintis, óras ki es ta papia kel purtugęs, y ás vezis nu ta obi-s ta ratxa uns fódjas di gramátika purtugęs. Nu ta alerta-s y ku tudu ruspetu ki nu ten pa es, nu ta pidi-s pa-s ka kunfundi tanpu ku panéla, nén irupson di vulkon di Fogu, ku korupson di vulkon di Fogu. Fladu ma na térra di manku koxu ki é rei. Será isu ki sa ta kontisi na nos kumunidadi? Un otu kuza ki nu ta ripara na kumunikason susial na kumunidadi, tantu na rádiu komu n’alguns meius opurtunistas di propaganda pulítiku, má sobritudu na nos televizon, é pobréza na ses linha editorial y na ses grelha di prugramason: es ten un konseitu obtuzu y króku sobri idukason, kultura y informason. Es ta sensura, omiti, ignora, korta, manipula, dizinforma y disvirtua akontesiméntus di interesi pa kumunidadi, a ses bel prazer. Ses prugrama é monótonu y é ka ta atrai atenson nén interesi di ninhun kriansa, jóven ó adultu. Dja basta di kes múzikas ripitidu, di kes konbérsu fiadu, y di kes entrevista fabrikadu. Nu ta pidi-s pa da abertura, pa es kria kondisőes y atrai un ekipa forti ku pesoas entendidu na kumunikason susial y brinda nos kumunidadi ku un prugrama di kualidadi, na undi ki idukason ta dadu se dividu trataméntu, ku abranjęnsia y alkansi pa informa y forma telespetadoris, sobritudu kes ki txiga Mérka di nóbu, sobri semelhansa y diferénsa ki ten entri kultura kabuverdianu y kultura merkanu, sistéma legal kabuverdianu y merkanu, sistéma idukativu kabuverdianu y merkanu, enfin, kontribui pa es podi fika preparadu pa navega ku susésu na Mérka. Nu ta apela kes ki inda ka tene kel ixpiritu dimokrátiku y di abertura, ki ta atxa ma es é ki é fundadoris y líders ki sabi más y midjór ki tudu algen pamodi es txiga Mérka pruméru, y nu ta sujiri-s  pa-s dexa nos jóvens kuadrus, rapazis y raparigas, toma rédia y konduzi distinus di nos rádiu y televizon di kumunidadi, enkuantu ki kes vélha guarda ta fika na retaguarda y asesora-s si fôr nesesáriu. Dja txiga óra di nu ntende ma lugar kativu ka debe izisti más.

Nos apelu ta bai tanbę pa klarifikason di postura linguistiku y kultural di organizasons síviku di kumunidadi kabuverdiana na es rijion.  Nu ta pensa ma seria un más-valia, si es podeba izersi un lideransa di influęnsia na organizason di workshops sobri lingua y kultura kabuverdianu, y otus atividadis ki ta pirmiti di transforma nos asosiason na un verdaderu séntru kabuverdianu susial, rekreativu, y kultural.  Nu pode rifiri a asosiason kabuverdiana na Purtugal komu izénplu: es ten un asosiason mé-divéra; pesoas ta bai la pa konvivi ku kunpanheru; é un expasu susial y un pontu di enkontru pa kabuverdianus; es é ruspetadu pa líders y pulitikus purtugęs. É si ki na Fransa,  un avenida dja dadu nómi Amilcar Cabral. Y Kel-la é un lison pa nos li na Mérka prende. Y ka signifika ma nu sa ta kópia ó pratika plajiarismu si nu faze mésmu kuza na lugaris undi ki ten txeu kabuverdianus sima na Brockton, Pawtucket ó Dorchester. Imita kuzas dretu nunka é mau. Agóra, ki ténpu na mundu ki nu ta ben ten na Mérka un rua, un prasa, ó un kanpu di futibol  ku nómi Amilcar Cabral?

Nos identidadi é ka só es nómi ku dés létra. É ka prétu y branku. Nén é ka pode ser prétu na branku ó branku na prétu. Y nén é ka é sónbra di meiu purtugęs kruzadu ku dôs afrikana na arku-da-bédja. Nos identidadi é nos padrău kultural tudu koloridu. É sinplismenti ser kabuverdianu, diskonpleksadamenti. É nos dinominador komun. El é bibu, dialétiku, y ixtável. El ta ivolui má e ta fika identiku. El ta adapta má e ka ta perde identidadi di se própi identidadi. Nos identidadi sta patenti na nos funsionaméntu biopsikosusial, ki é rezultadu di influęnsia intérna y extérna ki ta kontisi na nos bida. É pensa, xinti, sunha, y konporta komu un kabuverdianu. É imigra pa país stranjeru, asimila y adapta a kultura, abitus y tradison di país di akolhiméntu, má inda simé kontinua ta ser kabuverdianu di jéma y ku orgulhu. Nos identidadi é nunka nega Kabu Verdi komu nos măi-pátria, y nunka nega ser sidadon kabuverdianu. Inkrível má verdadi: dja nu konpleta 33 anu indipendenti, y inda alguns kabuverdianus tene koraji di identifika komu purtugęs na alguns lugaris na Mérka, ku algun sintôma di protagonismu na es zóna di Nóva Inglatérra. Keli é más ki krizi di identidadi. É burgónha di asumi identidadi kabuverdiana, sima ki ser kabuverdianu é ser inferior a merkanu, purtugęs, ó otu nasionalidadi kaulker. É odju prétu ki nos identidadi sa ta leba. É tanbę manifestason di un grandi dizikilibriu na nos identidadi, ki, uzandu metáfora, nu ta fla ma é un expasu tridimensional enjendradu pa tręs eixu: eixu di kriolidadi, eixu di afrikanidadi y eixu di luzofonia. Ku ekilibriu ki nu meste na nos identidadi, nu ta finka pé riju na txon ki oji é di nos y nău di morgadu, nu ta suste rixu na nos bandera, nasionalidadi dja nu ten dja, nu ta kanta nos inu  di liberdadi en koru  ku vós di determinason, y nu ta fla nun só vós, ku sertéza y orgulhu, ma nos Identidadi é Kabuverdianu. Nos identidadi é lus ki ta brilha na odju di tudu fidju di Kabu Verdi. Nu ka dadu el pa konpostura, nu ka panha-l na txea, nén nu ka ganha-l na lotaria. É un konkista permanenti pa tudu povu kabuverdianu, ki ta konsigidu ku un fórti determinason, konbati, y ixpiritu di sakrifísiu, na undi ki kabalu di batalha é unidadi y luta pa autonomia di nos identidadi kabuverdianu. É un luta pa diféza di dignidadi di ómi y mudjeris kabuverdianu, di nos kultura ki é nos stréla, di nos tradison ki é nos sol, di nos fórma di ser, di sta, y di afirma na mundu. Ku txeu konvikson y orgulhu na petu nu ta fla ma é un luta ki ta kumesa ku vitória enbóra na sufriméntu. Y já ki nu tene vitória granpadu, trankadu dentu Kabu Verdi, ku tranka di nos identidadi trabesadu en diagunal na porton di nos ilha, na pás, nu ta kontinua nos luta pa konsolida, fortifika y engrandesi nos vitória kada bęs más.

Nu meste más partisipason, y nos tudu inda é poku, pa promovi, divulga, y valoriza nos lingua, nos kultura, y nos identidadi, pamodi é só sin ki nu ta konsigi konvensi más algen, influęnsia y mobiliza exforsu y vontadi pulitika pa kriolu podi ser ofisializadu sén dimóra. Ku partisipason fraku y un dinamika fadjadu é sima agu na bindi fradu: kantu más agu nu poi, más baziu bindi ta fika. 33 anu dipôs di indipendęnsia, nos identidadi inda sta dizikilibradu. Dja txiga óra di nu ikilibra-l. Ofisializason di Kriolu y asumi kabuverdianidadi ku orgulhu y di fórma inkondisional é kes dôs pézu ki nu meste poi na balansa di nos nason pa ikilíbriu di nos identidadi.

*Agnelo A. Montrond - aamontrond@yahoo.com


Tags: Cape Verde Amilcar Cabral Montrond


UN DIMONSTRASON MA ALUPEC TA UNIFIKA
Posted On 05/19/2008 20:06:05

UN DIMONSTRASON MA ALUPEC TA UNIFIKA SKRITA DI TUDU VARIANTIS DI KRIOLU DI KABU VERDI, DI SINTANTON KANBA DJABRABA

N skrebe es stória, ki é ka nha nha invensău, mas talvęs un kontu popular, en ALUPEC, na kada un di kes nóvi variantis di Kriolu ki nu ten na Kabu Verdi, y ku es nha mudéstu kontributu, N krę sinplismenti dimonstra ma ALUPEC ta sirbi pa unifika skrita di tudu varianti di Kriolu di Kabu Verdi. Pesoas mesti intende ma ALUPEC é ka só pa ta skrebi Kriolu di Santiagu, más konkretamenti Kriolu di Praia. Sta uns rumoris falsu ta sirkula entri alguns, ki ta kunfundi ALUPEC ku Kriolu di Santiagu, y es ta fla ma ku prupósta di Dr. Manuel Veiga, y otus linguistas, sa ta ben inpodu ALUPEC komu verson ofisial di Kriolu na Kabu Verdi. Gentis, nu ten ki tra kel ideia la di kabésa. ALUPEC é un alfabétu. É ka é Kriolu di Santiagu. Sima dja fladu txeu bęs, ke-la é sinal di rizisténsia, y nu ka krę perdi más ténpu pa torna ben txobe na modjadu y fla ma Kriolu é lingua sima kualker otu lingua, ma ALUPEC é alfabétu ki é más funsional y ifisienti pa unifika skrita di Kriolu di Kabu Verdi, ó ma kuaker un varianti podi ser uzadu na kualker instánsia públiku. Parse-m ma es é un kiston ki dja sta ultrapasadu. Y ofisializa kriolu ka signifika ben fika ta papia só Kriolu di santiagu y dexa di papia kriolu di kes otu ilha. Es konfuson sta na kabésa di txeu algen, ki talvęs pur isu sta kóntra ofisializaon di Kriolu pamodi es sa ta pensa ma ses kriolu ta ben dexa di papiadu y ta fika ta papiadu só Kriolu di Santiagu. Nu krę dexa ben klaru ma é ka ke-la ki ta ben kontisi óras ki Kriolu ofisializadu.
 
N ta agradesi kontributu di siginti pesoas, ki djuda-m skrebe es stória na kada varianti:

Sr. Cecilio Cabral – varianti di Santiagu
Sra. Maria Gomes Montrond – varianti di Fogu
Sr. Pedro Santos (Gu) – varianti di Maiu
Sra. Beatriz Vieira Lopes (Tixa) – varianti di Brava
Sr. Pedro Silva (Piduca) – Varianti di Sal
Sra. Magui Gomes – varianti di Sanikulau
Sr. Anacleto Delgado y Sra. Dinora Alves – varianti di Santanton
Jóven Nadine Lima – varianti di Sanvisenti
Dra. Ambrizeth Lima – varianti di Boavista

VARIANTIS DI SOTAVÉNTU

1 - KRIOLU DI DJARFOGU SKRITU EN ALUPEC

Li, sta stória na varianti di Fogu, ki é nha bérsu.

Stória: éra un bęs tinha dôs txipi – Djonsa Burru ku Txalu Mintrozu
Pa Agnelo A. Montrond y se mai Maria Gomes Montrond

Éra un bęs tenba dôs amigu ki ta staba kuazi sénpi djuntu. Undi bu odjâ un, bu podę kontâ ma kel otu ta staba la djuntu ku el tanbę. Es tenba un amizadi tău finu pa kunpanheru, ki karkel argen podeba kubisâ ses amizadi. Es tenba un amizadi di verdadi. É ka sumâ amizadi di oji en dia ki é finjidu. Amigu di konfiansa, oji fikâ kontadu na dédu. Djonsa Burru ku Txalu éra rę di amigu. Es tenba txeu kuza djuntadu ki ta fazeba es ser amigu kunpanheru. Es tudu dôs éra mofinu y mini: Djonsa Burru éra mofinu dimás; má é ka éra más mofinu ki Txalu Mintrozu; Txalu Mintrozu éra mofinu tę kabâ na nada. Tudu kabu ki es bâ, argen ta frâ: “nhos odjâ kes dôs mofinău la.”
Un dia es razorvę bâ kumę nun rastoranti londji di undi ki es ta moraba. Es sintâ na un ménza pértu-l janéla pa es podę daba fé di tudu kuza ki saba ta pasâ na rua. Djonsa Burru pidi un bifi “móda di kaza” y Txalu Mintrozu pidi un bakaldjau “Gomes di Sá”. Es brindâ ku kópu di vinhu branku y es kumesâ ta konbersâ menti es ta speraba pa es sirbidu kumę. Djonsa Burru frâ Txalu Mintrozu ma bida na Mérka gó é diskansadu en konparasă ku Kabu Verdi. El fra-l ma nakel ténpu, na Kabu Verdi, pa un mudję fazeba un katxupa el ta daba el lida: mininu tenba ki metę mon na bidon pa trâ mindju; mudję tenba ki bentiaba kel mindju, kotxi-l, bixi-l pa tra farélu, y dipôs po-l riba, tisâ lumi tę ki kel katxupa kuznhâ. Omis ta staba ta djugâ orin ó baradju pe-s divirti. Tô ki katxupa prontâ es ta txumada pa bâ kumę. Mudję tenba bida kastigadu. Pa batba ropa éra un grandi kansera. Es tenba ki pô águ na sedja y fregâ ropa na taba-l batę tę ki tudu sujidadi saí. Dispôs es tenba ki xaguâ kes ropa, torsę-s, seka-s na sol y liza-s ku férru-l karabon. Ó ki trabadju rixu. Má li na Mérka kuzas é diferenti …
Es podu kumę na ménza, es kumesâ ta kumę y es kuntinâ ta papiâ. Kantu txigâ óra di pagâ, es fikâ só ta spiâ pa kunpanheru. Djonsa Burru frâ: “Txalu Mintrozu, oji gó é bo ki ta pagâ. N diskisę nha kartera na kaza”. Txalu Mintrozu fra-l: “Dixâ-m di brinkadera. Kumodi ki N ta pagâ si inda N ka rasebę. Pagâ bu dixâ di txakóta”. Es fikâ na kel brinkadera di txipéza tę ki donu di rastoranti xatiâ, ba papiâ ku es y fra-s: “Dja-m sabę kumodi ki du ta disidi kenha ki ta pagâ. Nhos ben ku mi tę kuartu banhu li. Banhera sta intxidu di agu. Nhos ta pô kabésa dentu-l kel agu. Kenha ki trâ kabésa pruméru ki ta pagâ”. Es konkordâ y es bâ pa kuartu banhu. Es metę kabésa na banhera y es morrę tudu dôs. Es éra tan mofinu ki niun di es ka trâ kabésa di agu só pa ka pagâ kel kónta.

Inda ontonti N pasâ la, N atxa-s tudu dôs nterradu na simitériu.

 


2 - KRIOLU DI SANTIAGU SKRITU EN ALUPEC

Stória: éra un bęs tinha dôs txipi - Djonsa Burru ku Txalu Mintirozu

Éra un bęs tinha dôs amigu ki ta staba kuazi sénpri di djuntu. Undi bu odja un, bu pode konta ma bu ta odjaba kel otu tanbę. Es tinha un amizadi tău finu pa kunpanheru, ki kualker un algen podia kubisaba ses amizadi. Es tinha un amizadi dimé-divéra. É ka sima amizadi di oji en dia ki é xeiu di falsidadi. Amigu di konfiansa, oji fika kontadu na dédu. Djonsa Burru ku Txalu Mintirozu éra rei di amigu. Es tinha txeu kuza en komun ki talvęs ta alimentaba ses amizadi. Es tudu dôs éra txipi: Djonsa Burru éra txipi diskansadu; má é ka éra más txipi ki Txalu Mintirozu; Txalu Mintirozu éra txipi ti kaba na nada.
Tudu kau ki es bai, gentis ta flaba: “nhos odja kes dôs txipău la.” Un dia es rizolvi na bai kume na un restoranti lonji di zóna na undi ki es ta moraba. Es xinta na un méza pértu janéla pa es podi da fé di tudu kuza ki sa ta pasaba na rua. Djonsa Burru pidi un bifi “á moda di kaza” y Txalu Mintirozu pidi un bakalhau “a Gomes di Sá”. Es brinda ku kópu di vinhu branku y es kumesa ta konbersa enkuantu es ta speraba pa es sirbidu kumida. Djonsa Burru fla Txalu Mintirozu ma vida na Mérka na kel ténpu éra diskansadu en konparason ku Kabu Verdi. El fla-l ma na kel ténpu, na Kabu Verdi, pa un mudjer fazeba un katxupa éra un trabadjon: mininu tinha ki traba midju di bidon; mudjer tinha ki bentiaba kel midju, kotxi-l, tente-l pa tra farélu, y dipôs po-l riba, tisa lumi ti ki el kuzinha. Omis gó ta ta staba ta djuga uril ó karta ta divirti. Óras ki katxupa pronta es ta txomada pa bai kume. Mudjer tinha vida kastigadu. Pa bateba ropa éra un kansera danadu. Es tinha ki poba águ na tina y surraba ropa na taba bati ti ki tudu sujidadi sai. Dipôs es tinha ki xáguaba kes ropa, torse-s, seka-s na sol y liza-s ku férru karbon. Forti trabadju duru. Má li na Mérka kuzas é diferenti …
Es sirbidu kumida, es kumesa ta kume y es kuntinua ta papia. Kantu txiga maré di paga, es fika só ta djobi kunpanheru. Djonsa Burru fla: “Txalu Mintirozu, oji gó é bo ki ta paga. N skesi di nha kartera na kaza”. Txalu Mintirozu fla-l: “Dexa di brinkadera. Modi ki N ta paga si inda N ka resebi. Paga só bu dexa di txakóta”. Es fika na kel brinkadera y na txipéza ti ki dónu di restauranti xatia, ben fala ku es, y fla-s: “Dja-m sabi modi ki nu ta disidi ken ki ta paga. Nhos ben ku mi ti kaza banhu li. Banhera sta intxidu di agu. Nhos ta poi kabésa déntu di agu. Ken ki tra kabésa pruméru ki ta paga”. Es da di akordu y es bai pa kaza banhu. Es meti kabésa na banhera y es morri tudu dôs. Ninhun di es ka tra kabésa di agu só pa ka paga kel kónta.

Sapatinha rubera riba, sapatinha rubera baxu, ken ki sabi más konta midjór.

3 - KRIOLU DI DJABRABA SKRITU EN ALUPEC

Stória: éra un bęs tenba dôs txipi - Djonsa Burru ku Txalu Mintrozu

Éra un bęs, tenba dôs amigu es ta staba só di djuntu. Undé bu odjâ un, bu podę kontâ ma kel otu stá la tanbę. Es tenba un amizade finu pa kunpanheru, ki karkel djenti podeba kubisaba ézi. Es tenba un amizade di véria. É ka simâ amizade di oji en dia ki é finjidu. Amigu di gosín, é kontadu na dédu. Djonsa Burru ku Txalu Mintrozu éra grande amigu. Es ta pensaba di omésmu manera, pur isu ki ézi éra grandi amigu. Es tudu dôs éra txipi sima farinha di omésmu saku. Djonsa Burru éra txipi dimás; má el ka éra más txipi ki se amigu Txalu Mintrozu; Txalu Mintrozu éra txipi tę kabâ na nada. Tudu banda ki ézi bai, djentis ta fraba: “nhozi odjâ kes dôs txipon dja somâ.”
Un dia es razolvę na bá kumę na un restoranti londji di undé ki es ta moraba. Es sintâ na un ménza na pé di djanéla pi-s timó dá fé di tudu ki sta ta pasâ na rua. Djonsa Burru pidi un bifi “ ŕ móda di kaza” y Txalu Mintrozu pidi un bakalhau “Gomes di Sá”. Es brindâ ku kópu di vinhu branku y es kumesâ ta papiâ tementi es ta speraba pi-s sirbi-zi kumę. Djonsa Burru frâ Txalu Mintrozu ma bida gó na Mérka é diskansadu konparadu ku Kabu Verdi. El fra-l ma nakel bęs, na Kabu Verdi, pa un mudję fazeba un kaldera di katxupa é éra un trabadjon: mininu tenba ki tiraba midju na dróma; mudjer tenba ki bentiaba kel mindju, kutxi-l, torna bentia-l más un bęs pa trâ farélu, dipôs po-l riba, tisâ lumi ta ki kel katxupa kunziâ. Omi ta staba ta djugâ urin ó karta pi-s divirti. Tô ki katxupa ta staba prontu es ta mandaba txoma-zi pi-s bai kumę. Mudję dja tenba bida kastigadu. Pa bateba ropa é éra un kastigu danadu. Es tenba ki poba águ na balde di batę, pi-s sfregaba ropa na bulaxu to ki tudu sujéza saí. Dispôs es tenba ki torsę kes ropa, sekaba ézi na sol y liza-l ku férru di krabon. Kel ki éra trabadju kansadu. Má li na Mérka gó kuzas é diferenti …
Es sirbi-zi kumę, is kumesâ ta kumę y is kuntinâ ta papiâ. Kantu ki txigâ maré di pagâ, is fikâ ta spiâ pa kunpanheru. Djonsa Burru frâ: “Txalu Mintrozu, oji gó é bo ki ta pagâ kónta. N diskisę di nha kartera na kaza”. Txalu Mintrozu fra-l: “Dixâ di brinkadera. Kumó ki N ta pagâ kónta, mi inda N ka rasebę. Pagâ kónta só bu dixâ di txakóta”. Ézi fikâ na kel brinkadera ku kel txipéza tâ ki donu di restoranti xatiâ ku ézi y ben papiâ ku ézi y el fra-zi: “Dja-m sabę kumó nu ta razolvę ken ki ta pagâ eskónta. Nhos ben ku mi pa kuarti-banhu li gó. Banhera sta intxędu di agu. Nhos ta metę nho kabésa dentu kel agu. Ken ki tirâ kabésa pruméru ki ta pagâ es kónta”. Is seta es bâ pa kuarti-banhu. Es metę kabésa dentu kel banheru ku agu is morrę is tu dôs. Ninhun di ézi ka tirâ kabésa dentu di kel agu só pi-s ka pagâ kel kónta.

Sapatinha pa rotxa baxu, sapatinha pa rotxa riba. Ken ki é más spértu el korré el ba pegâ kel stória.

4 - KRIOLU DI DJARMAI SKRITU EN ALUPEC

Stória: éra un bęs tinha dôs txipe - Djonsa Burre ku Txal Mintroze

Un bęs tinha dôis amigs ku ta staba kuaze sénpre djunte. Nandé ku bu odjâ un, bu podę sta sérte, kumâ bu ta odja kel ote. Es tinha un amizade fine pa konpanhęr, ku tude algen ta kubisaba sis amizade. Un amizade di mei di véra. Má i ka é simé amizade di oje in dia, ku é xei di falsindade. Amige di konfiansa, oje fikâ kontade na déde. Djonsa Burre ku Txal Mintroze Mintroze, es éra rei d’amige. Es tinha txeu kuza en kumun, ku talvęs ta alimentaba sis amizade. Es tude dôis éra txipe: Djonsa Burre éra txipe diskansade; má el i ka éra más txipe ku Txal Mintroze; Txal Mintroze tanbę éra txipe; Txal Mintroze éra txipi tę kabâ na nada.
Tude kabe k’es bai, djents ta flaba: “nhos odjâ kes dôis txipon la.” Un dia ás razolvę na bâ kumę na un rastorante lonje di zóna nandé ku es ta moraba. Es xintâ na un méza pérte di janéla p’as podę da fé na kuza ku sta ta pasâ na rua. Djonsa Burre pidí un bife “móda di kaza” y Txal Mintroze pidí un bakaldjau “Gomes di Sá”. Es brindâ ku kópe di vin branke y es kunsâ ta konbersâ enkuante es ta sperâ p’as sirbide kumida. Djónsa fla Txal Mintroze kumâ bida na Mérka gó é diskansade en konparasan ku Kau Berde. El fla-l kumâ nakel ténpe, na Kau Berde, pa un mundjer fazeba un katxupa éra un grande trabadje: minin tinha ku traba midje na tank; mundjer tinha ku bentiaba kel midje, kutxi-l, tente-l pa tra farél, djarombô-l y dispôis po-l riba, soprâ lume tę k’ul kuzinhâ. Oms ta staba ta djugâ oril ó djugâ karta ta divirtí. Óra ku katxupa prontiâ es ta txumade pa bâ kumę. Mundjer tinha bida kastigade. Pa batę ropa éra un kansera danade. Es tinha ki poba áge na baldóna y rolâ ropa na taba di batę tę ku tude sujidade saí. Dispôis es tinha ku xáguaba kes ropa, torse-s, seka-s na sol y liza-s ku fér di karbon. Fote trabadje dur. Má li na Mérka kuzas é diferente …
Es sirbide kumida, es kunsâ ta kumę y as kontinuâ ta papiâ. Kantu txigâ na óra di pagâ, as fikâ só ta spiâ pa konpanher. Djónsa fla: “Txal Mintroze, oje gó i bo ku ta pagâ. N skisę nha kartera na kaza”. Txal Mintroze fla-l: “Dixâ di brinkadera. Kumâ ku-m ta pagâ si inda N ka rasabę. Pagâ só bu dixâ di txakóta”. Es fikâ na kel brinkadera di txipéza tę ku done di rastorante xatiâ y al ben papiâ ku es y al fla-s: “Dja-m sabę kumâ ku nu ta disidi ken ku ta pagâ. Nhos ben ku mi tę kaza di banhe li. Banhera sta antxide di age. Nhos ta poi kabésa dente d’age. Ken ku tirâ kabésa prumér el ku ta pagâ”. Es da d’akorde y es bai pa kaza di banhe. Es metę kabésa na banhera y es tude dôis morrę. Pamode ninhun d’es ka tirâ kabésa di age só pa ka pagâ kel kónta.

Sapatinha rubera riba, sapatinha rubera baxe, ken ku sabę más, kontâ midjór.

VARIANTIS DI BARLAVÉNTU

5 - KRIOL DE SINTONTON XKRITE EN ALUPEC

Xtória: éra un vęx dôs dju - Djonsa Burre má Txalu Bojofe

Éra un vęx, dôx émige ex tava xtóde kuéje sénpre djunte. Ondé ke bo tava oiá un, bo podia kontâ ma bo tava té bé oiá kel ote ténbę. Ex tinha un amizéde mute fine pa kunpénher, ke kualker pesoa podia kubisá ses amizéde. Ex tinha un amizéde na devéra. Né sima amizéde deoje en dia, ké xei defélsindéde. Amige dekonfiansa, oje é kontóde né déde. Djonsa Burre má Txalu Bojofe éra rei démige. Ex tinha bésténte kôza en komun ke talvęx tava alimentá sex amizéde. Tude ex dôs éra dju: Djonsa Burre éra dju txeskansôde; má lé néra méx dju ke Txalu Bojofe ; Txalu Bojofe éra dju tę kabâ na nada.
Tude élgar kex tava bé, jente tava falá: “bzote oiá kex dôx dju lá.” Un dia es rezolvę bé kmę nun restourante lonje dezóna ondé kex tava morá. Ex sentâ nun ménza pérte dun jénéla p-ex podia tmá fé tude koza ke ti tava ta pasá nó rua. Djonsa Burre pdi un bife móda dekaza y Txalu Bojofe pdi un bakalhau Gomes de Sá. Ex brindá kun kópe de vin brónke y ex kmesá ta konversá enkuéntu es tava ta xperá p-ex servi-x kmida. Djonsa Burre dzę Txalu Bojofe ma vida na Mérka é dixkansôde en konparôde ke Kabe Verde. El dzę-l ma nakel ténpe, ne Kabe Verde, p-un melhęr fezé un kótxupa éra un trabalhău: mnine tinha ke trá mii ne tonbôr; melhęr tinha ke ventiá kel mii, kutxi-l, belié-l pe trá feréle, separá grôse ma fine y dpôx po-l nó lume, y tsá lume tę k-el kezenhá. Óme ta xtôde ti jegá uril ó bixka ta dverti. Óra ke katxupa prontâ es ta txmé-x pe bé kmę. Melhęr tinha vida sekrefikôde. Pa lavá ropa éra un kénsera dexgrosôde. Ex tinha ke po ága né tina, y surrá ropa ne surrédera tę ke tude sujęra exkuáse. Depôx, ex tinha ke inxaguá kex ropa, tarse-x, seké-x nó sol y lizé-x ke fére de korvon. O ke trobôi dure. Má i né Mérka koza é difrente …
Ex servi-x kmida, ex kmesá te kmę y ex kontinuá te falá. Kônde txegá óra de pagá, ex feká só te xpiá kunpénher. Djonsa Burre dzę: “Txalu Bojofe , oje ogó bo ke ten pagá. N xksę de nhe kartera na kaza”. Txalu Bojofe dzę-l: “Txá d’brinkédera. Menęra ke-m te pagá séinda mine resebę. Pagá bo txá de trósa”. Ex feká nekel lénga-lénga de ser dju tę ke dône de restourante xatiá k-ex y el dzę-x: “Ja-me sébę ke ménera ke no té ben dsidi ken ten pagá. Bzote ben má mi tę kaza de bónhe. La ten un benhera intxide d-aga. Bzote té po kebésa dente d-aga. Ken ke trá kebésa primęr é ke ten pagá”. Ex dá dokorde y es bé pa kel kaza de bónhe. Ex âmetę kebésa ne kel benhera y ex amerré fogôde tude ex dôx. Nihun d-ex trá kebésa de kel aga só pejene pégese kel kónta.

Sepetinha pe meré riba, sepetinha pa meré bóxe, ken ke sebę méx te kontá-l melhór.

6 - KRIOL DE SANIKLAU XKRITE EN ALUPEC

Stória: éra un bęs tinha dôs dju - Djonsa Burre má Txal Mintiroze

Éra un bęs tinha dôs amige ke staba kuaze sénpre de junte. Undé ke bo odjaba un, bo podę kontâ ma kel ote tanbę bo ta odjaba. Es tinha un amizade tău fine pa kunpanher, ke kualker psoa podia kubisaba ses amizade. Es tinha un amizade de verdade. É ka un amizade móda kes de oje en dia ké amizade xeiu de falsindade. Amigus de konfiansa, oji fká kontóde na dęde. Djonsa Burre má Txal Mintiroze éra grandex amigex. Es tinha txeu kôza en komun ke talvęs ta alimentaba ses amizade. Es tude dôs éra dju: Djonsa Burre éra dju diskansôde; má el ka éra más dju di ki Txal Mintiroze; Txal Mintiroze éra tău dju ti kel kabâ na nada. Tude lugar kes bai, jente ta falaba: “bzote odja kes dôs dju la.”
Un dia es rizolvę ba kumę nun restorante lonje de zóna ondé kes ta moraba. Es sentâ nun ménza pérte dun janéla pa-s podia da fé nu ké ke staba ta pasâ na rua. Djonsa Burre pdi un bife “móda de kaza” y Txal Mintiroze pdi un bakalhau “Gomes de Sá”. Es brindâ ke kópe de vinhe branku y es kmesâ ta konbersâ enkuantu es ta spera pa-s sirbi-s ses kmida. Djonsa Burre falâ Txal Mintiroze k’vida na Mérka gó é más diskansôde konparôde ke Kabe Verde. El fala-l kma nakel ténpe, na Kabe Verde, pa un amdjęr fazeba un katxupa éra un trabadjău: um mnine tinha ke traba midje de tanbôr; amdjęr tinha ki bentiaba kel midje, kutxi-l, tente-l pa tra faréle, bitxi-l y dpôs po-l na lume, y sopra lume até ke el kuznhá. Ómes ta jegaba uril ó baradja pa-s divirti. Óra ke katxupa prontâ es tava txma-s pa-s ba kemę. Amdjer tinha vida kastigôde. Pa batę ropa éra un kansera danôde. Es tinha ke po água na seldja y surrâ ropa na tabua, bate-l até ke sujęra sai. Depôs, es tinha ke inxagua kes ropa, torse-s, seka-s na sol y liza-s ke fére de karvău. Ó ke trabôdje dure. Má li na Mérka tude koza é diferente …
Es sirbi-s kmida, es kmesâ ta kmę y es kontinua ta papiâ. Kônte jegâ óra de pagâ, es fekâ só ta spiâ kunpanher. Djonsa Burre falâ: “Txal Mintiroze, oje gó é bo ke ta pagâ. N skesę nha kartera na kaza”. Txal Mintiroze fala-l: “Txâ de brinkadera môs. Manera ke N ta pagâ se ainda N ka resebę. Pagá bo txá de abuze”. Es fka nakel brinkadera de ser tău dju até ke done de restorante xatiâ, el ben fala má es y el fala-s: “Dja-me sabę manera ke no ta disidi ken ke ta ben pagâ. Bzote ta ben má mi tę kaza de bónhe. La ten un banhera ke sta intxide de agua. Bzote ta ben po kabésa dente de agua. Ken ke trá kabésa prumęr é ke ta ben pagâ”. Es da di akorde y es bai pa kaza de bónhe. Es metę kabésa na banhera y es morré tude dôs. Ninhun des ka tra kabésa de agua só pa-s ka pagâ kel kónta.

Sapatinha rebera riba, sapatinha rebera bóxe, kenha ke kotxá sabe, bá kontâ de seu.

7 - KRIOL DE SONSENTE XKRITE EN ALUPEC

Stória: éra un vęs tinha dôs dju - Djonsa Burre má Txale Mintiroze

Xtória, xtória, furtuna de séu amén.

Éra un vęs, tinha dôx amige ke tava extóde kuaze sénpre de junte. Undé ke bo oiá un bu podę kontá ke kel ote tanbę bo tava oiá. Es tinha un amizade tău fine pa kunpanher ke kualker pesoa podia kubisá ses amizade. Un amizade de véra. É né móda amizade de oje en dia ké xei de falsidadi. Amige de konfiansa, oje feká kontóde na déde. Djónsa má Txale Mintiroze éra txeu amige. Es tinha txeu kóza en komun ke talvęs tava alimentá ses amizade. Tude es dôs éra dju: Djonsa Burre éra dju pafrónta; más el é néra máx dju du ki Txale Mintiroze; Txale Mintiroze éra dju pabuze.
Tude lugar kex bai, jente tava dzę: “Bzote oiá kex dôx dju la.” Un dia ex razolvę ba kmę n’un restorante lonje d’zóna ondę k’ex tava morá. Ex sentá nun ménza pérte de janéla p-ex podę temá fé du ké ke tava ta pasá na rua. Djonsa Burre pdi un bife” á móda de kaza” y Txale Mintiroze pdi un bakalhau “a Gomes de Sá”. Ex brindâ ke kópe de vin brónke y es kemesâ ta falá enkuante es tava ta exsperá p-ax ser sirvide. Djónsa dzę Txale Mintiroze ma vida na Mérka gó é diskansode en konparasău ke Kabe Verde. El dze-l ke nakel ténpe, na Kabe Verde, pa un amdjer fazę un katxupa éra un grande traboi: menin tinha ke trá midje de tanbor; amdjer tinha ke ventiá kel midje, kutxi-l, tente-l pa trá farél, y depôx po-l de sima de lume, soprá kel lume até kel kuznhá. Om tava stode ta ixjegá uril ó karta ta divirti. Konde katxupa prontá es tava ser txmode pa ba kemę. Amedjer tinha vida kastigode. Pa lavá ropa éra própe un kansera. Ex tinha ke po agua na tina y surrá ropa na surradera até ke tude sujéza saí. Dpôx es tinha ke enxaguá kes ropa, truse-x, seká-x na sol y lizá-x ke fér de karvon. Ó ke traboi dur. Máx li na Mérka koza é diferente …
Ex sirvi-x kmida, es komesá ta kmę y ex kontinuá ta falá. Konde txgá óra d’pagá, ex fká ta spiá kunpanher. Djónsa dzę: “Txale Mintiroze, aoje gó é bo ke ti ta pagá. N xkesę nha kartera na kaza”. Txale Mintiroze dzę-l: “Txá d’brinkadera. Manera ke N ta pagá se ainda N ka resebę. Paga bo dxá de trósa”. Ex fká na kel brinkadera de ser dju até ke done de restaurante xatiá y ben falá má ex y dzę-x: “Ja-m sabę manera ke no ta desidi ken ke ta pagá. Bzote ben má mi até kaza de bonhe li. Banhera ta xei de agua. Bzote ta ben metę kabésa dente d’agua. Ken k’trá kabésa primer é k’ta pagá”. Ex konkordá y ex bai pa kaza de bonhe. Ex metę kabésa na banhera y tude ex dôs morré. Nenhun dex ka trá kabésa de agua só pa ka pagá kel kónta.

8 - KRIOL DE BUBISTA IXKREVIDE EN ALUPEC

Stória: éra un bęs tinha dôs dju - Djonsa Burre má Txal Mintiroze

Stória, stória, furtuna de séu amén.

Tinha dôs amige ki ta stá tude junte. Undé ke bu odjâ un, bu ta odjâ kel ote. Ar tinha txeu, txeu amizade pa kunpanher, ke éra un inveja de tude jente. Un amizade de verdade. El ka móda amizade de oje en dia, ke é xei di falsidade. Amige de konfiansa, oje en dia é kontóde na déde. Djonsa Burre má Txal Mintiroze éra amige amige. Ar éra trâ un po kel ote. Ar tude dôs tinha katubéle ankudjide: Djonsa Burre anton tinha katubéle ankudjide ankudjide; má Txal Mintiroze ka ta feká pa trás; móda el ka tinha.
Tude kóbe ke ar bai, jentes ta flaba: “Odjâ ker dôs katubéle ankudjide la.” Un dia ar razolvę ba almusâ na un restaurante, lonje de undé ke ar ta moraba. Ar sintâ na un méza diante de un janéla pa ar podę da fé. Djonsa Burre pedi un bife “ŕ móda de kaza” y Txal Mintiroze pedi un “bakalhau Gomes de Sá”. Ar brindâ ku kópe de vin brónke, y es kumesá ta papiâ enkuante ar ta sperâ pa ar ser serbide. Djónsa flâ Txal Mintiroze ma vida na Mérka gó é deskansóde konparóde ke Kabe Verde. El flâ-l mó nakele ténpe, na Kabe Verde, pa un un amedjer po un katxupa na lume éra un kastige: menine tinha ke tirá midje de tanbôr; amedjer tinha ke bentiá kel midje, kutxi-l, tente-l pa trá farél, btxi-l y depôs po-l na lume, soprá kel lume tę ke kel katxupa gezenhâ. Omes ta fékâ ta jegâ urí ó biska ta divirti. Óra ke katxupa prontâ es ta txema-s pa ba almusâ. Amedjer tinha vida dur. Pa lavâ ropa éra txeu kansera. Ar tinha ke po agua na sedja y surrâ ropa na surradera até ke el fekâ linpe. Depôs es tinha ke pasaba kes ropa na agua linpe, trusę-s, seka-s na sol y liza-s na fér de karebon. Ó ke trabódje dur. Má li na Mérka koza é ote …
Ar sirvi-s kemida, ar kemesâ ta kemę y es kontinuâ ta papiâ. Kónte txigâ óra de pagâ, es fekâ ta spiâ pa konpanher. Djónsa flâ: “Txal Mintiroze, oje gó bo é ke ta pagâ. N skesę de nha kartera na kaza”. Txal Mintiroze fla-l: “Dexâ de brinkadera. Manera ke N ta pagâ se inda N ka rasebę. Pagâ bu dexá de koza”. Ar fekâ na kel brinkadera ka ta krę pagâ tę ke dóne de restaurante xatiâ y ben papiâ má es y el fla-s: “Dja-me sabę manera ke no ta ben desidi ken ke ta ben pagâ. Bosęs ben má mi pa kaza de bónhe. Banhera ta txeu de agua. Bosęs ta ba po kabésa dente de kel agua. Ken ke trâ kabésa primer é ke ta ben pagâ”. Ar konkordâ y es bai pa kuarte de bónhe. Ar metę kabésa na kle banhera y tude es dôs morré. Ninhun de es ka trâ kabésa de agua só pa ka pagâ kel kónta.

9 - KRIOL DE DJÂ DE SAL IXKREVIDE EN ALUPEC

Stória: éra un vęs tinha dôs dju - Djonsa Burre má Txal Mintiroze

Xtória, xtória, furtuna de séu amén.

Un vęx dôs amige ta stava sénpe junte. Ondé k-un stava kel ote tanbę stava. Ses amizade éra tău expesial pa kunpanher ki kualker pesoa tava sinti inveja d-es. Un amizade na de véra. É diferente de amizade de oje ké fólse. Amige de konfiansa fká mute poke. Djonsa Burre má Txal Mintiroze éra grandex amiges. Es tinha txeu kóza en komun ke talvęx éra razău de sex amizade. Tude es éra dju: Djonsa Burre éra dju pa xuxu; Txal Mintiroze nen ka mestę fla; Más dju k’el ka tinha
Pa tude banda kes bai, jents ta flaba: “Bzote odjâ kes dju la.” Es rezolvę ba restorante un dia, lonje de zóna ondé k’es tá morá. Es sentá n’un ménza pérte de janéla p-es podę da fé nuké ke ta pasá na rua. Djonsa Burre pdi un bife expesial de kaza y Txal Mintiroze pdi un bakalhau “Gomes de Sá”. Es fazé brinde ke un kópe de vin brónke, y es komesá ta papiá enkuante es ta sperá kmida. Djónsa fla Txal Mintiroze ma vida na Mérka é diskansóde konparóde ke Kabe Verde. El fla-l ma nakel ténpe, na Kabe Verde, éra un prubléma pa un amdjer fazę un katxupa: mnine tinha ki panhá midje na tanbôr; amdjer tinha ki ventiá kel midje, kutxi-l, tente-l pa trá farél, btxi-l y dpôs po-l na d’lume, soprá lénha p-el kuzinhá. Ome éra ma sex oril ó baralha d’karta ta divirti. Óra ki katxupa dja ta pronte es ta txma-s pa ba kmę. Vida d’amdjer éra kastigóde. Éra un kansera lavá ropa. Ex tinha ke po agua na selha y exfregâ ropa na sorradera até fkâ linpin. Dpôx es tinha ke xaguá kex ropa, torsę-s, seká-s na sol y lizá-s ke fér d’karvon. Ó ke vida kansóde. Li na Mérka é diferente …
Es sirvi-s kmida, es kumesâ ta kmę y ex kontinuâ ta papiâ. Kone txgâ óra de pagâ, es fkâ ta spiá na konpanher. Djónsa flâ: “Txal Mintiroze, oje é bo ke ta pagâ. N xksę d’nha kartera na kaza”. Txal Mintiroze fla-l: “Txâ de brinkadera. Manę ke N ta pagâ si ainda N ka rasebę. Pagâ bu dxá d’abuze”. Es fkâ na kel brinkadera de pagâ ka ta pagâ até ki done de restaurante xatiâ y ben falâ má es y fla-s: “Djo-m sabę ke manera ke no ta dsidi ken ke ta pagâ. Bzote ben má mi pa kaza de bonhe. Banhera ta xei de aga. Bzote ta po kabésa dente de aga. Ken ke trá kabésa primer ta pagâ”. Es konkordâ y es ba pa kaza de bonhe. Es metę kabésa na banhera y tude ex morré. Ninhun ka trá kabésa de aga só pa ka pagâ kel kónta.

Pa, Agnelo A. Montrond – professor na EUA - aamontrond@yahoo.com

 

Tags: ALUPEC KRIOLU Cape Verde


First Capeverdean in New Hampshire
Posted On 05/03/2008 10:29:30
New Hampshire (NH) is not one of the places that are associated with Cape Verdean immigration.  However, it was a destination of some Cape Verdeans as early as the Civil War.  Half a century later, World War I draft registration cards and a passport application shows several Cape Verdeans living in New Hampshire during the war.  

Records indicate that one colored troop in the Civil War that came from New Hampshire was born in “Cape de Verde Islands.”   This was John Cruse of the 3rd Infantry.  He was born in 1839 in Cape Verde and enlisted as a Private on 6 October 1864.  He died on January 9, 1865 in Jacksonville, Florida.  The United States Navy included two men who were born in the Islands.  Thus, there were three Cape Verdeans from New Hampshire who participated in the Civil War. 

Three decades later, the number of Cape Verdeans in the World War I era increased.  Frank Gomes (b. 6 September 1875 in Brava, Cape Verde Islands, Portugal) was nineteen years old when he immigrated to the United States on 25 May 1894.   He became a naturalized citizen on 24 September 1906, when he was 31 years old.  Gomes was a “keeper of restaurant” or restaurant owner in Concord, Merrimack, NH, where he resided.  He was to sail from Providence, Rhode Island, on board the Roma, on 17 September 1919.  Gomes was heading to Brava to sell real estate, probably his home.  His passport was issued on 2 September 1919.  Gomes was a resident of Boston during some of his residence in the United States. 

Read more about this article in the news section: 
http://news.caboverdeonline.com/news-and-articles/140




Tags: NH New Hampshire USA Frank Gomes Maria Amory


É Burru ki é mintirozu ó é Mintirozu ki é burru?
Posted On 04/14/2008 21:41:59
Stória, stória, fartura de séu amén.

Na prinsípiu, Déus poi tudu limárias nómi. El poi burru nómi di “Manuel Da Graça”. Déus rakomenda tudu limárias pa-s lénbra ben di ses nómi, pa-s ka kunfundi ses nómi ku di ninhun otu limária.

Pasadu un ténpu, Déus riuni ku tudu limárias y El pergunta kada un di es kal ki éra ses nómi. Tudu limárias fla ses nómi dretu, ménus burru ki skesi di se nómi. Anton Déus xatia ku el y El fla-l: abo, bu nómi é Burru, y bu ta fika burru pa tudu ténpu. Na tudu kau ki bu bai, bu ta ser sénpri burru: na ladera, na kobon, na kutélu, na parlaméntu, na tribunal, na guvérnu, na oposisău, ó na ONU, bo é ki é burru. Juméntu gó é bu nominhu di kaza.

Na skóla, Burru ta staba ku korda largadu ta spadjiga koxu pa tudu banda. El ka tenba ruspetu pa ningen, nen pa se prufsor ki éra rei di burru. Livru prifiridu di Burru éra un livru ki Mintirozu skrebi. Kel livru poi Mintirozu fika famozu, [ LER MAS ]

Tags: Burro Burru


Bishop Madison of Daddy Grace
Posted On 04/07/2008 16:18:23

Bishop S.C. "Daddy" Madison, who for 17 years guided the United House of Prayer for All People, an affluent African American denomination based in the District, died Saturday night at his home in Northwest Washington. He was 86. . .

During his tenure, Madison erected and dedicated more than 100 sanctuaries throughout the country. He continued to build affordable multi-family housing, assisted living facilities and commercial retail establishments. He also created scholarships for young people and enhanced minister-education programs.

The House of Prayer was founded by Bishop Charles Manuel Grace, who was born in Cape Verde. Sweet Daddy Grace, as he was called, built the first United House of Prayer in West Wareham, Mass., and incorporated the United House of Prayer for All People in Washington in 1927.

When Grace died in 1960, Bishop Walter "Sweet Daddy" McCollough took over as head of the denomination. He served for 31 years until his death in 1991. Madison succeeded McCullough after winning a close election against McCollough's son, the Rev. Leon McCollough.


Tags: Daddy Grace Madison


Cultural Bazaar and Book Fair
Posted On 04/07/2008 09:03:03
Three Massachusetts Cities To Host Cape Verdean Cultural Bazaar and Book Fair
Cultural Bazaar and Book Fair Will Bring Cape Verdean Authors To American Audiences

The Capeverdean Creole Institute will host a three-day Cultural Bazaar and Book Fair from April 25-27, 2008. The event will have the honored presence of Manuel Veiga, the Cape Verdean Minister of Culture, and Joaquim Morais, the Director of the National Library and Book Institute of Cape Verde. It will include panel discussions on Cape Verdean national identity, book sales and signings, and live music and dance performances. Manuel Veiga and Adelaide Monteiro, both linguists, will conduct a workshop on Cape Verdean Creole literacy.

"This historic Cultural Bazaar and Book Fair aims to bring together several different groups in the New England community – descendants of and recent immigrants from Cape Verde, Creole speakers, Portuguese speakers, African Americans, and all those with an interest in African literature and scholarship," said Manuel Gonçalves, President of the Capeverdean Creole Institute. "Our organization is confident that through this event, and others like it, we can educate the New England community about its historic ties to Cape Verde and build mutually beneficial partnerships between the US and Cape Verde for the future."

Most people know Cape Verde as home to Grammy award winner Cesária Évora, the "barefoot diva." But it's also the site of one of Africa's most vibrant literary scenes. Cape Verdean literature has long played an important role in international social movements, even stirring the sentiments that led to African independence from Portuguese colonial rule in 1975. To showcase contemporary Cape Verdean literature, Fátima Bettencourt and Manuel Brito Semedo, two of Cape Verde's most prominent authors, will be present at the event.

The Cape Verdean Cultural Bazaar and Book Fair will present a rich collection of books available for purchase, on topics such as Cape Verdean history, language, culture, diaspora, music, art, photographs, and children's books. Most books are printed in Cape Verdean Creole or Portuguese.

This event is free and open to the general public.

Cultural Bazaar and Book Fair Information

Friday, April 25, 2008 – 1:00pm-6:00pm
Massasoit Community College, Student Center – Upper Lounge (next to the Library)
One Massasoit Boulevard, Brockton, Massachusetts 02302
For directions visit: http://www.massasoit.mass.edu

Saturday, April 26, 2008 – 1:00pm-7:00pm
Bristol Community College
Commonwealth College Center - Atrium and Faculty Staff Lounge (Parking Lot 12)
777 Elsbree Street, Fall River, Massachusetts 02720

Sunday, April 27, 2008 – 11:00am-5:00pm
Catholic Charities of Greater Boston/Teen Center at Saint Peter's Church
284 Bowdoin Street, Dorchester, MA 02122

About the Capeverdean Creole Institute
The Capeverdean Creole Institute (CCI), founded in Boston, Massachusetts, USA, in 1996, is a nonprofit organization dedicated to the promotion of the Capeverdean language. Promotion of the Capeverdean language focuses on active support for the recognition of Capeverdean Creole as an official language in the Republic of Cape Verde, the implementation of a standardized orthography (ALUPEC), and curriculum development in Capeverdean bilingual programs in the US and abroad. The Board Members of the Capeverdean Creole Institute are: Inęs Brito, Celestino Depina, Manuel DePina, Manuel Gonçalves, Carla Martin, and Aminah Pilgrim. For more information visit: http://www.myspace.com/noslingua or e-mail noslingua@gmail.com

Featured Guests from Cape Verde

Adelaide Monteiro is a linguist at the Instituto de Investigaçăo e Promoçăo Cultural of Cape Verde. Her research focuses on linguistic politics and national identity in Cape Verde.

Fátima Bettencourt is a celebrated journalist, teacher, and writer who has worked in Cape Verde, Portugal, Guiné-Bissau, and Angola.

Joaquim Morais is the Director of the National Library of Cape Verde and the President of the Institute of the National Library and of Book .

Manuel Brito Semedo is a Professor at Universidade Jean Piaget in Praia, Santiago, and former Executive Director of the International Institute of the Portuguese Language (of the Comunidade dos Paises de Lingua Portuguesa).

Manuel Veiga is a renowned linguist, author, and activist for the Cape Verdean Creole language. He currently serves as the Minister of Culture of Cape Verde.

In Portuguese: http://news.caboverdeonline.com/news-and-articles/122

Selected cape Verdean books in English and Portuguese:
http://shop.caboverdeonline.com/home.php?cat=7

Tags: Cape Verde Creole Kriolu


BÉ, MERKANU É KA TXAKÓTA NAU!
Posted On 03/29/2008 09:53:36
D. Néta nasi na Kabu Verdi. El é di Somada, ilha di Santiagu. Se pai é sanpadjudu di Fogu, di Mustéru, má se mai é badia la di Tarrafal. El é kazadu ku Sr. Furtado. Se maridu nasi na Maiu má el kria na Praia. Es ten sinku fidju: dôs é matxu y tręs é fémia. Se pruméru fidju txôma Manel António y el nasi na kinzi di nuvénbru di mil noviséntus y oitenta y kuatu. Nómi di últimu fidju di D. Néta é Rosa. Rosa ten dizaséti anu di idadi. El ben Mérka na anu pasadu. Dja ten alguns anus ki se pai, se mai y ses irmuns sta li na Mérka. Dj’es prendi papia inglęs y es sta sabi na es térra.

D. Néta dja tra se papel di sidadon Merkanu. Fika-l só pasaporti pa-l tra. Má kel é fásil. É ka ten mutu lida. É só ba kurreius paga un dinherinhu y dipôs es ta manda-l se pasaporti na kaza. Komu dja-l tene tudu pagu, bu podi flâ ma brevimenti el ta teni se pasaporti na bolsu. D. Néta fla: “Mi, dja-m branku dja. Ken ki ka krę dexa. Só N ta reza y N ta pidi Déus pa da-m saudi y libra-m di tudu mal y tudu prigu di mundu. Aian, pa libra-m di bóka fédi tanbę. Pur isu N ta bai misa tudu dia dimingu y N ten un rozadi grandi na kabisera kama. N ten térsu na nha karru tanbę. Mi N ta anda sénpri ku Déus y nada ka ta buli-m.”

Fortunato, sugundu fidju di D. Néta, inda ka tra papel. El sta na skóla y el sta ta studa riju, ku unhas y denti, pa-l odja si el ta konsigi tra di sel tanbę. Gósi li, ken ki ka é sidadon Merkanu ka sta suguru n’es térra. Es podi manda-bu pa bu térra kalker óra.

Rosa, kodé di D. Néta, sta na skóla. El fla-nu ma kel liséu di Brockton é uma grandi! Rosa fla: “Avé, fladu ma la ten más di sinku mil studanti. Krédu! Forti liséu grandi. Konparadu ku k’el la, liséu di Praia é ka nada. Ná, tanbę ten algen txeu na Brockton. Txeu algen ka sabi ma ten sérka di sén mil algen só na Brockton. Kantu ki-m fla nha mai númeru di alunus ki ten na liséu di Brockton, el fika ku bóka abértu y el fla-m: “Ka bu fla! Ná, N ka ta kardita. Otustantu minis ta sta la?” Sin, ten txeu mininus kabuverdianu, aitianu, spanhol, brazileru, angulanu, purtugęs, xinęs, etc. Kuazi trinta pur séntu di alunus di liséu di Brockton é “minoria”. Y nos é txeu ki ta sta na prugrama bilingi (bilingual Education). N sta kontenti ma nha pai matrikula-m na kel prugrama bilingi la. Si ka fosi kel prugrama la, N ka sabi modi ki N ta fazeba. Inda simé tudu kuza sta ta parse-m stranhu: livrus é só na inglęs, kumida di skóla é ka sabi y N ka gosta d’el própi, txeu algen ta papia ku mi y N ka ta intendi kuazi nada, ten uns gentis stranhu y diferenti. Mi, inda N ka ten ninhun amigu la. Ainda pur sima N kumesa aula atrazadu. Purtantu mi, N sta atxa tudu kuza difísil li. Nhas primus ki pudia djudaba mi sta tudu na kulégiu lonji di li. Má N ka ta dizanima. Ku forsa y koraji N ta vensi tudu es difikuldadis.”

D. Néta y Sr. Furtado kunpra boa kaza. Ses kaza fika ben situadu y é kaza di dôs família. Es ta mora di riba y es ta renda di baxu. Es é sabidu. Kel rénda ki es ta resébi ta djuda-s paga banku (mortgage).
Manel António, k’é terseru fidju di D. Néta, ten dôs trabadju. Ti k’el sai di kaza sinku óra di palmanhan, el ta ben txiga kaza kuazi onzi óra noti. Koitadu! Dje-l ta sta kansadu. Má tanbę el ta fazi un bokadu dinhéru. É sin, vida na Mérka é duru má bu ta ten tudu kuza ki bu krę. Ali, kuazi tudu algen ten se kaza sabi, bon karru, etc. Si bu duensi ten bons dotoris, ten bon ospital y tudu más ki é prisizu pa trata un duenti. Alén disu, Merkanus é drętu y es gosta di kabuverdianus. Agó ti kriolu kabuverdianu, Merkanu sta ta prendi. Bé, Merkanu é ka txakóta nau!

Agnelo A. Montrond - aamontrond@yahoo.com

Tags: Kriolu Crioulo Creole




Page:  1 | 2 | Next >  Last >>



*** Designed by CaboVerdeOnline.com ***